Cenzura kao sredstvo ograničavanja slobode izražavanja

Daniela Juričić, docentica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

“Novinari, vjerni vlasti, imaju znatno bolji tretman od onih koji kritiziraju. Primjeri suradnje između političkih elita i medijskog sektora, izlažu novinare i političkim i ekonomskim pritiscima. Neki od njih uključuju prijetnje ali i fizičke napade protiv novinara. Drugi pritisci su latentni, a uključuju ekonomske ali i političke pritiske na medije, poput ograničavanja budžetskih sredstava ili povlačenja reklamnih sadržaja od kojih su mediji financijski ovisni.”

Sažetak: Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara 2018., Bosna i Hercegovina

Sažetak zaključaka utvrđenih u istraživanju sprovedenom u okviru regionalnog projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zastupanje slobode medija i bezbjednosti novinara, koji sprovode nacionalna novinarska udruženja novinara u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji.

BOSNA I HERCEGOVINA : Indikatori nivoa medijskih sloboda i bezbjednosti novinara 2018.

Ovaj izvještaj predstavlja rezultate trećeg istraživanja provedenog u okviru regionalnog projekta Regionalna platforma Zapadnog Balkana za zagovaranje slobode medija i sigurnosti novinara.

Izvještaj je nastavak polazne studije koja je detaljnije predstavila zakonodavstvo, socio – ekonomsku i političku situaciju po pitanju medijskih sloboda i sigurnosti novinara i koja je identifikovala ključne izazove i preporuke za novinarske asocijacije i ostale zainteresovane aktere. Glavni cilj trećeg istraživanja je da utvrdi nova dešavanja i napravi poređenje sa nivoom medijskih sloboda i sigurnosti novinara/ki identifikovanim 2016. i 2017. godine.

Stvarni glas novinarstva

Izvještaj je nastao u sklopu istraživačkog projekta pod nazivom “Stvarni glas novinarstva”. Projekat ima za cilj poboljšanje ukupnog položaja novinara i medijskih aktivista i sprječavanje daljeg pogoršanja i kršenja u oblasti slobode izražavanja u BiH, a implementiran je od strane Centra za postkonfliktna istraživanja (CPI), u saradnji saBalkanskom istraživačkom mrežom (BIRN) BiH i WARM Fondacijom Sarajevo. Projekat se implementira tokom perioda od devet mjeseci i fokusirao se na rad sa lokalnim novinarima kako bi stvorili istraživanje koje pokazuje njihovu stvarnu svakodnevnu borbu za stvaranje nepristrasnog, objektivnog i relevantnog sadržaja.

Objavljen 59. broj biltena E-novinar

Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima u BiH jedan je od važnijih izazova za parlamentarce koji će uskoro preuzeti četverogodišnje mandate u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ovo zakonsko rješenje je važno obzirom da je njegov nedostatak već ranijih godina redovno istican u izvještajima o napretku BiH koje su objavljivale institucije Evropske unije. Pored toga, usvajanje ovog zakona jeste u interesu šire javnosti u BiH jer bi se time osigurala transparentnost u medijskom sektoru, što je osnovna pretpostavka povjerenja građana u medije.

Kada su u pitanju elektronski mediji, u postojećim registrima o poslovnim subjektima dostupni su podaci o korisnicima dozvola za audiovizualno emitiranje, ali ne postoje informacije o posrednim i povezanim vlasnicima, što znači da javnost nema uvida u to ko stoji iza nekog medija i ko vrši utjecaj
na medije. U profesionalnoj zajednici posebno je prepoznata štetnost djelovanja portala kojima nisu poznati osnivači i vlasnici.

Posljednjih godina evidentna je ekspanzija novih portala koji posluju i plasiraju informacije na medijskoj sceni bez naznačenih impressuma, informacija o vlasničkoj strukturi, uredništvu i drugim osnovnim podacima. Neregistrovani portali na neuređenom medijskom tržištu posluju gotovo ravnopravno sa registrovanim portalima. Pri tome, oslobođeni bilo kakve odgovornosti, plasiraju clickbait naslove, govor mržnje i propagandu (lažne vijesti), čime se nanosi velika šteta medijskoj zajednici u cjelini. Portali koji djeluju u sivoj zoni u javnim percepcijama značajno doprinose srozavanju ugleda i onih medijiskih kuća koje su registrovane i posluju na zakonit način.

Uz nereguliranost medijskog vlasništva postoji i problem netransparentnog finansiranja medija iz javnih budžeta na svim razinama u BiH. To što država i njene institucije svake godine troše na desetine milione marka na različite oblike finansiranja medija ne bi predstavljalo tako veliki problem kada bi se taj javni novac dodjeljivao transparentno i temeljem jasno utvrđenih kriterija.

Zbog netransparentnog alociranja javnih sredstava medijima potpuno je logično sumnjati da ovakve prakse predstavljaju način na koji aktualne vlasti, bez obzira o kojoj je razini riječ, utječu na uređivačku politiku i naklonost medija.

Projekat “Mediji i javni ugled“, pokrenut s ciljem uspostavljanja transparetnosti medijskog vlasništva, kao i finansiranja medija i oglašavanja u BiH, okupio je na nizu okruglih stolova u proteklom periodu, između ostalog i vlasnike odnosno rukovodioce medija. Svi oni, koji su na čelu etabliranih medija, koji imaju jasno istaknut impressum, bez ikakve dileme i zadrške su za donošenje zakona o transparentnosti medija. Zašto su ovi zakoni važni, šta znače za medijsku industriju, za javnost i demokratske procese, te ko su akteri koji imaju motivaciju da ne podrže njihovo donošenje?

Za novi broj E-novinar biltena pišu: suosnivač Radija Studio N u Livnu Željka Mihaljević, glavni i odgovorni urednik informativnog portala Dnevnik.ba Jurica Gudelj, urednik informativnog portala Reprezent.ba Esad Šabanagić, direktor i glavni i odgovorni urednik Elta televizije Dejan Rakita, i član uredništva informativnog portala Klix.ba Amil Dučić.

59. broj E-novinar biltena realiziran je u okviru projekta „Mediji i javni ugled“, koji provodi Konzorcij: Udruženje/udruga BH novinari, Fondacija Media centar, Vijeće za štampu i online medije u BiH i NVO JaBiHEU.