Zaštita reputacije poslodavca nasuprot slobode izražavanja i zaštite privatnosti uposlenika: Odluke Radio-televizije Federacije Bosne i Hercegovine

Eksperti za medije i medijsko pravo, Amer Džihana i Mehmed Halilović o “sukobu” između zaštite reputacije poslodavca i slobode izražavanja i zaštite privatnosti uposlenika.

“… Kada i koliko ponašanja pojedinaca izvan radnih obaveza ima direktni utjecaj na poslove koje obavljaju i kada i koliko prava ima poslodavac da to nadzire, kontroliše i ograničava?

Ta pitanja nisu nova, jer su oduvijek postojali poslovi koji se nisu završavali s prestankom radnog vremena (vojska, policija, novinarstvo itd.). S dolaskom i razvojem digitalnih medija ta su pitanja aktuelizirana do maksimuma, a odnos poslodavca i uposlenika dobija vrhunski značaj. U poslovnom svijetu, uključujući i medijske kuće, nalazimo raznovrsna rješenja o kojima nema jedinstvenog stava i o kojima se i danas vode otvorene debate u različitim formama i forumima…”

U ovom radu analizirane su dvije recentne odluke uprave Radio-televizije Federacije BiH (RTVFBiH) kojima se regulira ponašanje uposlenika van radnog vremena.

KO (STVARNO) KREIRA AGENDU MEDIJA?

Ko zaista kreira agendu medija u Bosni i Hercegovini, odnosno na koji način se selektiraju teme o kojima će se izvještavati, ko odlučuje o pristupu tim temama, te kako se kreiraju i „uokviruju“ informacije o njima koje se građanima predstavljaju kao vijesti i izvještaji o događanjima  u BiH? Da li se „vjesnovrijednost“ određuje u redakcijama na osnovu javnog interesa ili nameće od političkih i ekonomskih moćnika, posebno u predizbornom periodu? Da li se činjenice predstavljaju iz različitih uglova ili je dominantan ugao onaj koji predstavljaju izabrani zvaničnici? Da li se informacije kontekstualiziraju prema javnom interesu ili se kontekst kreira prema „politici kuće“, koju definiraju vlasnici medija i s njima uvezane elite?

Odgovore na neka od ovih pitanja, kao i preporuke kako pokušati prevazići stanje post-istine (što je fenomen koji opisuje društva u kojima je istina iskrivljena do mjere koja ugrožava pravo građana da budu informisani) pokušava dati istraživački projekat koji provode prof. dr. Lejla Turčilo i doc. dr. Belma Buljubašić, redovne profesorice na Odsjeku za komunikologiju/ žurnalistiku Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu. U skopu ovog projekta nastao je izvještaj Alternativne činjenice i post-istina u bih:  ko (stvarno) kreira agendu medija?, a trebao bi biti baza za dalju diskusiju sa predstavnicima medija, studentima novinarstva i građanima o načinu suprotstavljanja mehanizmima manipulacije, odnosno o metodama podizanja nivoa medijske pismenosti u BiH. Izvještaj ima za cilj potaknuti ozbiljniju diskusiju sa različitim akterima o kreiranju agende u bh. medijima.

Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH

Doc. dr. sc. Seid Masnica, docent na Fakultetu humanističkih nauka u Mostaru, odsjek za komunikologiju i dugogodišnji novinar.

“Ideja o potrebi postojanja Zakona o slobodi pristupa informacijama polazi od potrebe građana da imaju informacije o aktivnostima javne vlasti i od ideje javnog interesa, kao prava javnosti da zna na koji način organi vlasti obavljaju svoje funkcije… Novinarima bi zakoni o slobodi pristupa informacijama trebali olakšati rad iz najmanje dva razloga. Prvo, oni bi trebali obezbijediti veću količinu kvalitetnih i upotrebljivih podataka za istraživačke priče novinara, jer ideja o dostupnosti informacija podrazumijeva aktivan odnos novinara prema pravljenju priče, a ne samo zasnivanje priča na PR objavama institucija vlasti… I drugo, zakoni o slobodi pristupa informacijama trebali bi da značajnije osvijeste vlasti o obavezi transparentnosti rada i učine ih spremnijim da dijele informacije koje su od javnog interesa.”

Priručnik “Mehanizmi zaštite od online nasilja”

Fondacija Mediacentar, zajedno sa JaBiHEU, je objavila novi priručnik za novinare i novinarke s uputstvima i praktičnim savjetima kako prepoznati i prijaviti online nasilje

Online nasilje postaje sve veća prijetnja medijskim slobodama. Ono što karakterizira online nasilje, čineći ga rasprostranjenijim i gotovo neobuzdanim, jesu anonimnost (prikrivenost identiteta preko nicknamea/pseudonima), dostupnost (pristup žrtvi putem interneta u bilo koje vrijeme sa bilo kojeg mjesta), disinhibicija (nedostak suzdržanosti i samokontrole ponašanja koje se vjerovatno ne bi desilo u offline, stvarnom okruženju).

Objavljen 52. broj biltena E-novinar

U 52. broju E–novinara objavljujemo autorske tekstove medijskih profesionalaca i stručnjaka koji su ujedno i doprinos javnoj raspravi o temi transparentnosti medijskog vlasništva i zagovaranju donošenja zakona za unapređenje medijskog prostora i tržišta informacija u BiH. U novom broju odgovaramo na pitanja koliko je netransparentno tržište online medija, koji su trendovi i posljedice finansiranja medija iz javnih budžeta, koliko ima prostora za uvažavanje javnog interesa, te u kojoj mjeri građani imaju povjerenja u javni medijski servis BiH?

Autori tekstova su novinari Rubina Čengić, Senudin Safić i Milan Ilić, stručnjak i bivši generalni direktor BHRT-a Mehmed Agović te profesorica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Daniela Jurčić.