Autorska prava medijskih profesionalaca u BiH: analiza stanja i problema
Mr. sc. Enita Čustović, viša asistentica na Odsjeku za žurnalistiku/komunikologiju na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.
“Novinari se najprije trebaju upoznati sa svakom vrstom svojih prava, pa tako i autorskih. Nadalje, ugovori o radu koje potpisuju trebaju sadržavati i odredbe o zaštiti njihovih autorskih prava (koja traju cijeli život), a sami novinari trebaju biti adekvatno plaćeni za svoj autorski rad.”
Objavljen 51. broj biltena E-novinar
U 51. broju E–novinara odgovaramo na pitanja kako unaprijediti zastupanje novinara, urednika i izdavača i njihovu odbranu pred bh. sudovima od optužbi za klevetu; kako unaprijediti sudsku praksu i procesuiranje slučajeva klevete na način koji će promovisati evropske vrijednosti te šta je dekriminalizacija klevete do sada značila za istraživačko novinarstvo u BiH? Autori tekstova su: pravnik i medijski ekspert Mehmed Halilović, sudija Općinskog suda u Sarajevu Nives Abdagić, novinar portala Žurnal.info Amarildo Gutić, advokatica iz Bijeljine Biljana Radulović, a razgovarali smo i sa pravnicom i međunarodnom eksperticom Vesnom Alaburić.
51. broj E-novinara je ujedno prvo izdanje serijala BHN online biltena, koji se realizira u okviru zajedničkog projekta EU i Vijeća Evrope – Jačanje pravosudne ekspertize o slobodi govora u medijima Jugoistočne Evrope (JUFREX)
Napadi na novinarke u Bosni i Hercegovini u kontekstu ugrožavanja medijskih sloboda
Zlatiborka Popov- Momčinović, profesorica političkih nauka i rukovoditeljica Katedre za novinarstvo i politikologiju na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu.
Loš položaj novinara/ki se često dovodi i u vezu sa pojmom feminizacije određene profesije. Naime, veći broj žena koje ulaze u određenu profesiju je praćeno sa negativnim pojavama kao što su nesigurnost radnog mesta, opadanja “ugleda” određene profesije, smanjivanjem plata i drugih beneficija a što govori i o postojanju mizogenog društvenog okruženja u kojem je rodna ravnopravnost izuzetak a ne pravilo. S druge strane, žene se nalaze na samo 30% rukovodećih pozicija u bosanskohercegovačkim medijima2. Ovo ne znači da su novinarke stoga nužno izloženije napadima i drugim oblicima pritisaka i ugrožavanja sloboda. No, svakako su manje osnažene da takve slučajeve prijavljuju pa su i evidencije nepotpune.
(Ne)slobodni mediji = (Ne)slobodno društvo Pritisci na medije – uzroci i posljedice
Amela Delić, viša asistentica na Odsjeku za žurnalistiku u Tuzli.
Ključna uloga medija u društvu ipak ostaje njihova uloga nadzora nad postupcima političkih aktera, odnosno watchdog ili uloga psa čuvara. Smisao ove funkcije jeste u očuvanju javnog interesa. Jer, mediji ne samo da se smatraju „četvrtim staležom“, nego se također smatraju i produženom rukom javnosti, odnosno zagovornikom javnosti kod njenih političkih predstavnika.
Izvještaj za 2017. godinu “BOSNA I HERCEGOVINA : Indikatori nivoa medijskih sloboda i sigurnosti novinara”
Ovaj izvještaj predstavlja rezultate drugog istraživanja provedenog u okviru regionalnog
projekta “Regionalna platforma za zagovaranje slobode medija i sigurnosti
novinara u Zapadnom Balkanu”1, koji implementiraju nacionalna udruženja novinara
u Bosni i Hercegovini, Kosovu, Makedoniji, Srbiji i sindikat u Crnoj Gori. Ovaj izvještaj
je nastavak polazne studije, koja je detaljnije predstavila zakonodavstvo,
socio-ekonomsku i političku situaciju u pogledu medijskih sloboda i sigurnosti novinara
i koja je identificirala ključne izazove i preporuke za novinarske asocijacije i ostale
zainteresirane aktere.2 Glavni cilj drugog istraživanja je utvrditi nova dešavanja i
napraviti poređenje sa nivoom medijskih sloboda i sigurnosti novinara identificiranih
2016. godine.