Mediji i novinari u vreme vanrednog stanja

Vanredno stanje na teritoriji Republike Srbije proglašeno je 15. marta 2020. godine Odlukom o proglašenju vanrednog stanja. Proglašenje vanrednog stanja, kasnije odluke i postupanje prema novinarima su u velikoj meri uticali na rad novinara i medijskih kuda u periodu nakon stupanja odluke na snagu.


Informisanje u digitalnom okruženju u Srbiji

Informisanje u digitalnom okruženju rađeno je po metodologiji kojom Rojtersov institut za novinarstvo sa Univerziteta Oksford od 2012. globalno istražuje Digitalne vesti. Srbija naža- lost nije među 40 zemalja uključenih u projekat, pa ćemo na osnovu ovih rezultata prvi put informativne navike domaćih digitalnih korisnika videti u globalnom kontekstu.


Sufinansiranje medija koji krše etičke standarde

Medijsko tržište u Srbiji je veoma raznovrsno i moglo bi se reći prezasićeno velikim brojem medija u odnosu na veličinu države i medijske potrebe građana. Prema podacima Agencije za privredne registre, koja vodi Registar medija, do 1.marta 2020.registrovano je oko 2500 medija, od toga više od 900 dnevnih i periodičnih novina, skoro 800 internet portala i uređivački oblikovanih internet stranica, približno 330 radio programa i 240 TV programa, kao i nešto manje od 30 servisa novinskih agencija. Finansiranje ovih medija, u ekonomiji kao što je Srbija, u značajnoj meri oslanja se na javni novac, odnosno sredstva koja izdvajaju organi vlasti na republičkom, pokrajinskom
i lokalnom nivou. Tokom 2019.godine ukupan iznos sredstava predviđen za medijske konkurse iznosio je više od 2.1 milijarde dinara, što je skoro 18 miliona evra.


ANALIZA IZVEŠTAJA FRIDOM HAUSA ZEMLjE U TRANZICIJI ZA 2020.

Fridom Haus je u okviru svog projekta Zemlje u tranziciji za 2020. godinu (NIT) označio Srbiju kao zemlju koja pripada „tranzicionom ili hibridnom režimu“, što je treći od pet nivoa demokratskog razvoja u kategorizaciji ove organizacije – posle „konsolidovane demokratije“ i „polukonsolidovane demokratije“.


Analiza sudskih odluka donetih u postupku po tužbi ministra Nebojše Stefanovića protiv NIN-a

Ova Analize ima za cilj da sintetizuje ključne razloge iz obrazloženja presuda domaćih sudova (Višeg suda u Beogradu, Apleacionog suda u Beogradu i Vrhovnog kasacionog suda u Beogradu) u sudskom postupku koji je ministar unutrašnjih poslova u Vladi Republike Srbije
Nebojša Stefanović pokrenuo protiv izdavača nedeljnika NIN, glavnog urednika tog medija, kao i novinarke nedeljnika NIN.